Nedavna studija predvođena istraživačima s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu pružila je vitalne uvide u srednjoročne posljedice ograničenja povezanih s COVID-19 pandemijom na tjelesni fitnes djece u Sloveniji. Vodeći autor studije objavljene u „The Lancet – Regional Health Europe“ i provedene u suradnji s Fakultetom za šport u Ljubljani je naš doktorand Antonio Martinko, a jedan od glavnih autora članka je izv. prof. Maroje Sorić, oboje istraživači Laboratorija za mjerenje i praćenje tjelesne aktivnosti Kineziološkog fakulteta.
Dokazi prije ove studije nagovijestili su potencijalne negativne posljedice epidemioloških ograničenja vezanih uz pandemiju: smanjenu tjelesnu aktivnost, produljeno vrijeme provedeno pred ekranom i produljeno vrijeme spavanja. Istraživanje je obuhvatio ukupno 41.330 djece iz različitih regija Slovenije koja su praćena tijekom četiri godine pomoću nacionalnog sustava za praćenje fitnesa SLOfit. Bitno je naglasiti da se ova studija provela na dječjoj populaciji - skupini koja se često podcjenjuje u raspravama o zdravlju. Implikacije su duboke jer je tjelesni fitnes u djetinjstvu izravno povezan s tjelesnim, mentalnim i kognitivnim zdravljem, a služi i kao indikator cjeloživotnih zdravstvenih ishoda. Štoviše, ovo je istraživanje pomno ispitalo utjecaj pandemije na djecu s normalnom tjelesnom masom, prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću prije pandemije, stavljajući u središte pozornosti učinak COVID-19 na nejednakosti u zdravlju među različitim skupinama djece s obzirom na status uhranjenosti.
Rezultati ove studije otkrivaju da su tijekom pandemije djeca doživjela značajno smanjenje različitih komponenti tjelesnog fitnesa. Međutim, razdoblje nakon pandemije obilježeno je divergentnim trendovima koji se pojavljuju s obzirom na status uhranjenosti, spol, i pojedine komponente fitnesa. Što je najupečatljivije, studija je otkrila da se tjelesni fitnes kod većine grupa djece nije u potpunosti vratio na pretpandemijske razine. Ovo naglašava žurnu potrebu za inicijativama na populacijskoj razini, usmjerenim na revitalizaciju tjelesnog fitnesa djece.
Iako se programi usmjereni na manje skupine populacije ne preporučuju u ovoj fazi, kreatori politika i službenici javnog zdravstva sada imaju jedinstveni skup podataka i rezultata koji omogućavaju učinkovitije kreiranje intervencija. Ipak, ranjive skupine, kao što su djevojke s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću, zahtijevaju posebnu pozornost. Potencijalne inicijative stoga uključuju promicanje tjelesne aktivnosti, usađivanje zdravih navika u prehrani i spavanju, smanjenje sjedilačkog ponašanja i vremena provedenog pred ekranom te poboljšanje tjelesne pismenosti. Ovi napori, utemeljeni na čvrstim dokazima, obećavaju bolje zdravlje i dobrobit naše djece.
„Unatoč tome što nije moguće direktno prenijeti zaključke ove studije u hrvatski kontekst, radi sličnih javnih politika i sličnog tereta pandemije vrlo je vjerojatno da je i fitnes djece u Hrvatskoj trenutno na značajno nižim razinama nego prije pandemije. Osim toga, naša studija pokazuje i ogroman značaj organiziranih sustava praćenja fitnesa u školskom okruženju za kreiranje i prilagođavanje javnih politika temeljenih na podacima“ – zaključuje dr. Sorić iz Laboratorija za mjerenje i praćenje tjelesne aktivnosti zagrebačkog Kineziološkog fakulteta.
Detaljnije informacije o rezultatima studije možete saznati na THE LANCET – Regional Health Europe
Studija je provedena je u okviru projekta STOP, financiranog od strane programa Europske komisije za istraživanje i inovacije Horizont 2020 u okviru Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 774548. Sadržaj ovog dokumenta odražava isključivo stavove autora, a Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvu upotrebu informacija koje studija sadrži. Rad glavnog autora znanstvenog članka Antonia Martinka, financirala je Hrvatska zaklada za znanost, DOK-2020-01-3728. Ograničeno nespecifično financiranje također je osigurano od Slovenske nacionalne agencije za istraživanje P5-0142 Bio-psiho-socijalni kontekst kineziologije.
Pristupačnost
.jpg)
