Rezultati novog istraživanja NCDRisC kolaboracije objavljenog u časopisu Lancet ukazuju na velike globalne razlike u visini i uhranjenosti djece. Konzorcij od preko 1000 znanstvenika, u sklopu kojeg djeluju i prof. Marjeta Mišigoj-Duraković i doc. Maroje Sorić, analizirao je podatke o izmjerenoj visini i težini tijela više od 65 milijuna djece iz 193 zemlje i teritorija između 1985. i 2019. godine.
Rezultati ove analize napravljene u sklopu projekta STOP upućuju da i visina i težina djece, kao važni indikatori zdravlja, izrazito variraju ovisno o geografskom području. Između najviših i najnižih 19-godišnjaka razlika je bila veća od 20cm što znači da je primjerice prosječna 19-godišnja djevojčica u Bangladešu ili Gvatemali visoka kao 11-godišnjakinja u Nizozemskoj. Istraživački tim upozorava da neadekvatni uvjeti života tijekom školske dobi kao što su nekvalitetna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti uzrokuju zastoj u rastu i povećanje dječje pretilosti, ugrožavajući zdravlje i dobrobit djece.
Najviša djeca žive u sjevernoj i središnjoj Europi, dok je najveći porast visine zabilježen u Kini i još nekim dijelovima jugoistočne Azije. S druge strane, najviši indeks tjelesne mase (indikator pretilosti) bilježi se kod djece na nekim pacifičkim otocima, SAD-u i Bliskom istoku.
Gdje je tu Hrvatska? Rezultati temeljeni na ovim podacima pokazuju da su naša djeca još uvijek među najvišima na svijetu, točnije naši 19-godišnjaci zauzimaju 12. mjesto s prosječnom visinom od 180,8 cm, dok su njihove vršnjakinje s 166,8 cm na 19. mjestu. S druge strane, čini se da su se naša djeca udebljala manje nego njihovi vršnjaci u ostalim dijelovima svijeta. Naime, prema indeksu tjelesne mase kao pokazatelju debljine, svrstavamo se na 111. mjesto među 19-godišnjim dječacima (1985. su zauzimali 77. mjesto) i čak 182. mjesto među djevojčicama.
Voditelj istraživanja, profesor Majid Ezzati s Imperial College u Londonu, naglašava: “Djeca u nekim zemljama pokazuju zdrav razvoj do 5. godine života, kad počinju zaostajati u rastu i/ili dobivati previše kilograma. To nam pokazuje da postoji neravnoteža u ulaganju napora i resursa u predškolskoj dobi u odnosu na školsku dob. Ovo je posebno značajno u uvjetima pandemije COVID-19 kada su u mnogim zemljama škole zatvorene, a mnoga djeca slabijeg imovinskog stanja nemaju pristup zdravoj hrani.”
Detaljnije informacije i interaktivne vizualizacije možete pronaći na mrežnim stranicama NCD-RisC kolaboracije. Istraživanje su financirali Europska komisija kroz program Obzor2020. Wellcome Trust iAstraZeneca Young Health Programme
Pristupačnost
.jpg)
