Sveučilište u Zagrebu

Kineziološki fakultet

Rezultati novog istraživanja NCDRisC kolaboracije objavljenog u časopisu Lancet ukazuju na velike globalne razlike u visini i uhranjenosti djece. Konzorcij od preko 1000 znanstvenika, u sklopu kojeg djeluju i prof. Marjeta Mišigoj-Duraković i doc. Maroje Sorić, analizirao je podatke o izmjerenoj visini i težini tijela više od 65 milijuna djece iz 193 zemlje i teritorija između 1985. i 2019. godine.

Rezultati ove analize napravljene u sklopu projekta STOP upućuju da i visina i težina djece, kao važni indikatori zdravlja, izrazito variraju ovisno o geografskom području. Između najviših i najnižih 19-godišnjaka razlika je bila veća od 20cm što znači da je primjerice prosječna 19-godišnja djevojčica u Bangladešu ili Gvatemali visoka kao 11-godišnjakinja u Nizozemskoj. Istraživački tim upozorava da neadekvatni uvjeti života tijekom školske dobi kao što su nekvalitetna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti uzrokuju zastoj u rastu i povećanje dječje pretilosti, ugrožavajući zdravlje i dobrobit djece.

Najviša djeca žive u sjevernoj i središnjoj Europi, dok je najveći porast visine zabilježen u Kini i još nekim dijelovima jugoistočne Azije. S druge strane, najviši indeks tjelesne mase (indikator pretilosti) bilježi se kod djece na nekim pacifičkim otocima, SAD-u i Bliskom istoku.

Gdje je tu Hrvatska? Rezultati temeljeni na ovim podacima pokazuju da su naša djeca još uvijek među najvišima na svijetu, točnije naši 19-godišnjaci zauzimaju 12. mjesto s prosječnom visinom od 180,8 cm, dok su njihove vršnjakinje s 166,8 cm na 19. mjestu. S druge strane, čini se da su se naša djeca udebljala manje nego njihovi vršnjaci u ostalim dijelovima svijeta. Naime, prema indeksu tjelesne mase kao pokazatelju debljine, svrstavamo se na 111. mjesto među 19-godišnjim dječacima (1985. su zauzimali 77. mjesto) i čak 182. mjesto među djevojčicama.

Voditelj istraživanja, profesor Majid Ezzati s Imperial College u Londonu, naglašava: Djeca u nekim zemljama pokazuju zdrav razvoj do 5. godine života, kad počinju zaostajati u rastu i/ili dobivati previše kilograma. To nam pokazuje da postoji neravnoteža u ulaganju napora i resursa u predškolskoj dobi u odnosu na školsku dob. Ovo je posebno značajno u uvjetima pandemije COVID-19 kada su u mnogim zemljama škole zatvorene, a mnoga djeca slabijeg imovinskog stanja nemaju pristup zdravoj hrani.” 

Detaljnije informacije i interaktivne vizualizacije možete pronaći na mrežnim stranicama NCD-RisC kolaboracije. Istraživanje su financirali Europska komisija kroz program Obzor2020. Wellcome Trust iAstraZeneca Young Health Programme

Popis obavijesti


Korisni linkovi


Studijski centar za izobrazbu trenera

Kinesiology

erasmus

 


Obavijest

Poštovani posjetitelji KIF WEB-a,

Molimo Vas da nam dojavite sve pogrešne ili zastarjele informacije, te ukoliko imate prijedloge i sugestije javite nam na webmaster(at)kif.hr.

Hvala!