Sveučilište u Zagrebu

Kineziološki fakultet

O nama

 

Kineziološki fakultet akademska je nastavna i znanstvena institucija, jedna od mlađih članica Sveučilišta u Zagrebu. Temeljno područje znanstvenog interesa i poučavanja na “starom” dodiplomskom sveučilišnom studiju i poslijediplomskim studijima, magistarskom i doktorskom, kao i na novom integralnom (preddiplomski i diplomski) sveučilišnom studiju te poslijediplomskom doktorskom studiju jest kineziologija, relativno mlada znanost, kojoj je ime izvedeno od grčke riječi kinezis – pokret. Danas se definira kao empirijsko transdisciplinarno opće znanstveno polje u kojemu dominira, prije svega, eksperimentalni pristup u sveobuhvatnim istraživanjima principa i zakonitosti ljudskog pokreta ili tjelesne aktivnosti i vježbanja. Pri tome se čovjek promatra kao cjelovito, bio-psiho-socijalno biće. Kineziologija također istražuje zakonitosti upravljanja sustavnim, prema cilju usmjerenim procesima vježbanja i sportskog treniranja. Ti procesi obuhvaćaju sustavno motoričko učenje, usvajanje i usavršavanje motoričkih znanja i vještina u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture unutar školskog sustava, u sportu, sportskoj rekreaciji i kineziterapiji. Jedan od središnjih znanstvenih problema u kineziologiji jest utvrđivanje i modeliranje utjecaja programiranoga procesa tjelesnog vježbanja i sportskog treninga na mnogobrojne, očekivane i planirane promjene čovjekovog psihosomatskog i socijalnog stanja.
Od samoga se početka na Fakultetu prihvaćala, razvijala i zagovarala orijentacija prema kojoj smisao postojanja sveučilišnih institucija leži u simbiozi vrhunske znanstvene produkcije i školovanja stručnjaka.
 
Diplomirani kineziolozi, sa stručnim zvanjem nastavnika (profesora) fizičke kulture, odnosno kineziologije, prema starom sveučilišnom dodiplomskom studiju, kao i budući magistri kineziologije, s akademskim nazivom magistar kineziologije u edukaciji i s dopunskim akademskim nazivom magistar kineziologije u jednom od područja primijenjene kineziologije (sport, sportska rekreacija, kineziterapija, sportski menadžment), primjenjuju svoja znanja i vještine u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture na svim stupnjevima odgoja i obrazovanja (od predškolskoga do sveučilišnoga) u Republici Hrvatskoj. Zajedničkim programskim osnovama i izbornim sadržajima obrazuju se stručnjaci za programiranje tjelesnog vježbanja i sporta, diferencirano prema spolu i različitim stanjima psihosomatskog statusa djece, mladeži i odraslih osoba, u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, području primijenjene kineziologije. Studenti se školuju i za organiziranje i provođenje izvannastavnih aktivnosti na svakom stupnju obrazovanja, kao i za organiziranje brojnih sportskih i rekreacijskih sadržaja polaznika odgojno-obrazovnih programa u gradu, općini, županiji i državi. Na području natjecateljskog sporta diplomirani kineziolozi su osposobljeni za provođenje sportskih aktivnosti selekcioniranih skupina djece, mladeži i odraslih na svim razinama natjecanja, a na području sportske rekreacije kompetentni su organizirati i provoditi rekreacijske aktivnosti u slobodno vrijeme odraslih osoba svih životnih dobi. Na području kineziterapije kvalificirani su programirati i primjenivati razne kineziterapijske postupke te organizirati i provoditi programe sportskih aktivnosti i sporta za osobe s invaliditetom.
Znanstveno-istraživačka djelatnost u kineziologiji temelji se na empirijskim i eksperimentalnim spoznajama. Rezultati istraživačkog rada neizostavan su faktor planiranja i programiranja rada u sportu, edukaciji, rekreaciji i kineziterapiji. Prikazana je dijagnostika funkcionalnih sposobnosti s hrvatskim vrhunskim sportašima u Sportskom dijagnostičkom centru Kineziološkog fakulteta. Tijekom studija studenti se upoznaju sa znanstveno-istraživačkim radom sudjelovanjem u istraživačkim projektima, poticanjem osobito darovitih da pišu studentske znanstvene radove, edukacijom studenata za provedbu mjerenja i analiziranje prikupljenih podataka te za služenje suvremenim informacijskim izvorima i suvremenom tehnologijom u programiranju i kontroli procesa vježbanja. Tako obrazovani kineziolozi postaju kvalificirani za znanstveno utemeljenje procesa vježbanja u svim područjima primijenjene kineziologije i za vrednovanje kinezioloških učinaka tako programirane tjelovježbe koji se od nje očekuju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, sportske rekreacije i kineziterapije, ali i učinaka sportskoga treninga koji se odražavaju u poboljšanju sportskih rezultata. Osposobljeni su i za rješavanje problema vezanih za tjelesno/sportsko vježbanje i zdravlje s osobitiom naglaskom na dobrobiti za sudionike kinezioloških (sportskih) aktivnosti koje se tiču zdravlja, odgoja, sporta, gospodarstva i obrambenih sposobnosti stanovništva.
 
Znanstveno-istraživački rad temelji se na primjeni suvremene tehnologije i znanstvene metodologije u analizi, oblikovanju i evaluaciji procesa vježbanja, što Fakultet čini vodećom hrvatskom znanstvenom i nastavnom institucijom za polje kineziologije. Istraživanja su usmjerena na proširenje kinezioloških spoznaja o nizu čimbenika koji utječu na upravljanje procesima vježbanja u školskom sustavu, natjecateljskom sportu, sportskoj rekreaciji i kineziterapiji. Promjene čovjekovih karakteristika, sposobnosti te motoričkog znanja i motoričkih vještina, koje nastaju pod utjecajem programiranoga, cilju usmjerenoga tjelesnog vježbanja ili sportskog treninga, identificiraju se, procjenjuju i vrednuju s različitih bioloških, zdravstvenih, psiholoških, odgojnih, socijalnih, etičkih, gospodarstvenih i kulturoloških aspekata. Riječju, te se antropološke promjene programirano izazivaju, promatraju i analiziraju na čitavoj paleti razina – od stanice čovjekova tijela do najširih socio-kulturnih događanja.

Povijest

Kineziološki fakultet osnovan je kao Visoka škola za fizičku kulturu 1959. godine. Godine 1973. preimenovao se u Fakultet za fizičku kulturu, a konačni naziv, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dobiva 2001. godine. Fakultet djeluje više od 50 godina kao samostalna visokoučilišna institucija u Republici Hrvatskoj na kojoj se školuju profesori i magistri kineziologije za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture u školstvu kao i magistri kineziologije u izabranoj grani primijenjene kineziologije (sport, kineziterapija ili rekreacija). Osim preddiplomskih i diplomskih visokoškolskih programa obrazovanja, Fakultet organizira i provodi poslijediplomski doktorski studij i specijalističke poslijediplomske studije. Također, u okviru Fakulteta djeluje i Studijski centar za izobrazbu trenera koji provodi izobrazbu trenera iz područja sporta, sportske rekreacije, kondicijske pripreme i fi tnesa. Svi su studiji usklađeni s europskim sveučilišnim programima sličnih visokoškolskih institucija i uređeni prema načelima Bolonjske deklaracije i europskog sustava prijenosa bodova.

 

Kratak pregled povijesnih događaja vezanih za Kineziološki fakultet:

 

Visoka škola za fizičku kulturu u Zagrebu

 

  • U srpnju 1959. godine Sabor Narodne Republike Hrvatske donio je Zakon o Visokoj školi za fizičku kulturu u Zagrebu (Narodne novine br. 30-1959) čime je bila zakonski osnovana, a stvorene su i pretpostavke za početak rada Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu kao nastavne i znanstvene ustanove. Za prvog direktora (dekana) imenovan je izvanredni profesor Miloje Gabrijelić.
  • Svečanim otvorenjem 3. studenog 1959. godine započela je nastava na Visokoj školi za fizičku kulturu u Zagrebu u prostorima Zavoda za fizičku kulturu u Kačićevoj ulici koji je u prosincu 1959. prestao s radom.
  • 14. studenog 1961. godine položen je kamen temeljac za izgradnju novih objekata Visoke škole za fizičku kulturu na prostoru sjeverno od Sportskog parka ASD Mladost, južno od Horvaćanske ceste i zapadno od paviljona Studentskog doma „Stjepan Radić“ od ukupno 14,5 hektara.
  • Tijekom akademske godine 1965/1966. po prvi je put organizirana nastava prvog stupnja za trenere i organizatore rekreacije − izvanredni studij šestog (VI/1) stupnja za više sportske trenere.
  • U rujnu 1967. godine na sjednici Savjeta Visoke škole za fi zičku kulturu donesena je odluka o preimenovanju Zavoda za istraživanja u fi zičkoj kulturi u Institut za kineziologiju − prva upotreba pojma kineziologija u nazivu jedne institucije u Hrvatskoj.
  • Na sjednici Savjeta Sveučilišta u Zagrebu 31. listopada 1967. godine donesena je odluka o primanju Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu u sastav Sveučilišta u Zagrebu.
  • Tijekom akademske godine 1970/1971 izrađeni su nastavni planovi i programi, raspisan je natječaj, izvršen upis i održana je nastava prvog semestra poslijediplomskog studija za znanstveno usavršavanje iz kineziologije, koji je organizirala i provodila Visoka škola za fi zičku kulturu − bio je to prvi poslijediplomski studij iz znanstvenog područja kineziologije u Hrvatskoj.

  • U akademskoj godini 1971/1972. u sklopu Instituta za kineziologiju osnovan je Računski centar te je unajmljeno računalo IBM 1130. Time je Visoka škola za fizičku kulturu postala druga ustanova u sklopu Sveučilišta u Zagrebu koja je osnovala računski centar.

  • Krajem 1971. godine Institut za kineziologiju Visoke škole za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je izdavanje časopisa Kineziologija − prvi glavni i odgovorni urednik Kineziologije bio je prof. dr. Vladimir Horvat.

  • Tijekom akademske godine 1971/1972. pokrenuta je inicijativa za promjenu naziva Visoke škole za fizičku kulturu. Na svim razinama odlučivanja unutar Visoke škole za fi zičku kulturu usvojen je prijedlog o promjeni naziva škole u Fakultet za fizičku kulturu te je takav prijedlog bio poslan na Sveučilište u Zagrebu.

 

Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu

 

  • Početkom akademske godine 1973/1974. Visoka škola za fi zičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, a temeljen odluke Sabora SR Hrvatske, počela je djelovati pod nazivom Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Zahtjev Visoke škole za fi zičku kulturu, podnesen u akademskoj godini 1971/1972. za promjenu naziva škole u Kineziološki fakultet nije bio prihvaćen u Saboru SR Hrvatske.

  • U akademskoj 1973/1974. godini započela je nastava na izvanrednom studiju u Splitu.
  • U akademskoj 1977/1978. godini dolazi do bitnih izmjena nastavnog plana i programa studija − donesena je odluka o organiziranju tri osnovna smjera studija: profesor tjelesnog odgoja, diplomirani organizator rekreacije i diplomirani trener.

  • U akademskoj godini 1981/1982. na snagu je stupio novi nastavni plan i program za školovanje stručnjaka jedinstvenog profila − profesor fizičke kulture sa specijalizacijom u pojedinim područjima primijenjene kineziologije − time je postavljena osnovna koncepcija studija kineziologije koja je zadržana do danas.

  • U akademskoj godini 1981/1982. stavljanjem u funkciju velike dvorane za sportske igre (45 x 29 m) dovršena je izgradnja zgrade Fakulteta. Od tog je trenutka Fakultet za fizičku kulturu raspolagao s 11.433 m2 prostora.

  • Prva generacija specijalističkog poslijediplomskog studija upisana je u akademskoj godini 1988/1989. − prvi specijalistički poslijediplomski studij iz kineziologije u Hrvatskoj.

  • Tijekom 1991. godine djelatnici Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Branimir Kuleš i prof. dr. sc. Josip Marić organizirali su „Dobrovoljačku jedinicu za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske“, kasnije nazvanu MIG, koju su najvećim dijelom činili studenti Fakulteta za fizičku kulturu uz nekolicinu studenata ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zapovjednik specijalne postrojbe MIG bio je prof. dr. sc. Branimir Kuleš. Bila je to jedina vojna postrojba studenata Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom 1992. pripadnici specijalne postrojbe MIG su ili prešli u aktivnu službu u Oružane snage Republike Hrvatske ili nastavili sa studijem. Manji dio pripadnika specijalne postrojbe MIG prešao je u pričuvni sastav Specijalne policije. U domovinskom ratu poginulo je devet studenata Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

  • U rujnu 1997. godine Fakultetsko je vijeće Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu donijelo odluku o pokretanju postupka promjene naziva Fakulteta u Kineziološki fakultet.

Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu

 

  • Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici od 16. siječnja 2001. godine donio je odluku o promjeni imena Fakulteta za fizičku kulturu u Kineziološki fakultet. Odmah nakon toga pristupilo se pravnoj proceduri promjene imena fakulteta. Trgovački sud u Zagrebu 25. rujna 2001. godine donio je rješenje o upisu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u registar trgovačkog suda čime je i formalno-pravno okončana procedura promjene naziva fakulteta u Kineziološki fakultet.

  • Akademske 2001/2002. godine na Kineziološkom fakultetu počinje se izvoditi poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema standardima europskog sustava prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS).

  • Posljednja promjena nastavnog plana i programa redovnog studija učinjena je tijekom akademske godine 2004/2005. Temeljem dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske od 2. lipnja 2005. godine, na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu početkom akademske 2005/2006. godine počela je nastava po novim studijskim programima, pripremljenim u skladu s Bolonjskom deklaracijom i Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS).

  • Od akademske 2011/12. godine, prestankom rada Društvenog veleučilišta u Zagrebu Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta preimenovao se u Studijski centar za izobrazbu trenera i postaje sastavnim dijelom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 


Ustroj fakulteta

Radi potpune, kvalitetne i pravodobne realizacije usvojenih planova i programa, kao i što racionalnijeg korištenja raspoloživih ljudskih i materijalnih potencijala, cjelokupni rad na Kineziološkom fakultetu ustrojava se i provodi kroz odgovarajuće ustrojbene jedinice Fakulteta.

Osnovne znanstveno-nastavne jedinice Fakulteta su zavodi. Zavod čine nastavnici, suradnici i znanstveni novaci znanstveno-nastavnih disciplina uključenih u pojedini zavod, kao i izvannastavni djelatnici koji rade na poslovima neposredno vezanima uz djelatnost pojedinog zavoda. Unutar zavoda ustrojava se i izvodi znanstveni, nastavni i stručni rad, a članovi zavoda osobito su odgovorni za izradu prijedloga plana znanstvenog, nastavnog i stručnog rada zavoda, nastavnog plana svih predmeta sveučilišnih i stručnih studija koji pripadaju pojedinom zavodu, plana nabavke znanstvene, nastavne i stručne opreme za potrebe zavoda, plana potrebnih kadrova za rad zavoda, kao i plana školovanja te znanstvenog i stručnog usavršavanja, osobito mlađih članova zavoda. U okviru zavoda formiraju se katedre kao uže ustrojbene jedinice u procesu znanstvenog i nastavnog rada. Katedrom rukovodi voditelj katedre. Na Kineziološkom fakultetu djeluju:

 

  • Zavod za opću i primijenjenu kineziologiju
  • Zavod za kineziologiju sporta
  • Zavod za kineziološku antropologiju i metodologiju.

Studijski centar za izobrazbu trenera (u daljnjem tekstu: Studijski centar) ustrojbena je jedinica Fakulteta koja ustrojava i izvodi stručni studij za izobrazbu trenera i specijalistički diplomski stručni studij za izobrazbu trenera te razvija i izvodi znanstveni i stručni rad u znanstvenom polju kineziologije i s njome srodnim znanstvenim disciplinama. Studijski centar čine svi nastavnici, suradnici i znanstveni novaci Fakulteta, kao i imenovani vanjski suradnici Fakulteta koji neposredno sudjeluju u realizaciji nastave na stručnim studijima za izobrazbu trenera. U okviru Studijskog centra, kao uža ustrojbena jedinica, djeluje Odjel za osposobljavanje i usavršavanje kadrova za obavljanje stručnih poslova u sportu.

 

Temeljna funkcija Instituta za kineziologiju (u daljnjem tekstu: Institut) znanstveno je istraživanje i transfer znanja u svrhu unapređenja ukupnog znanstvenog, nastavnog i stručnog rada u znanstvenom polju kineziologije i s njom povezanim znanstvenim granama i disciplinama. Članovi Instituta su svi znanstvenici; nastavnici, suradnici i znanstveni novaci kao i vanjski suradnici Fakulteta. Unutar Instituta djeluju uže ustrojbene jedinice:

  • Centar za znanstvena istraživanja u okviru kojeg se neposredno provode temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja, a unutar kojeg se osnivaju i djeluju posebni istraživački laboratoriji;
  • Centar za transfer znanja u kineziologiji u okviru kojeg se prikuplja znanje (znanstveni i stručni resursi) te se ono kroz nastavu, cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje, skupove, izdavaštvo, studije, elaborate, ekspertize, savjetovališta, medije i druge oblike aktivnosti prenosi prema krajnjim korisnicima u svim područjima primijenjene kineziologije;
  • Dijagnostički centar u kojem se provode dijagnostički postupci u svim područjima primijenjene kineziologije korištenjem opreme istraživačkih laboratorija i posebne dijagnostičke opreme.

 

Centar za bibliotečno-informacijsku i izdavačku djelatnost ustrojbena je jedinica Fakulteta u neposrednoj funkciji znanosti i nastave pod izravnom nadležnosti dekana Fakulteta. U okviru Centra za bibliotečnoinformacijsku i izdavačku djelatnost organiziraju se i obavljaju dvije osnovne djelatnosti:

  • knjižnično-informacijska djelatnost koja osobito obuhvaća nabavu, stručnu obradu i čuvanje knjižnične građe, izradu biltena, kataloga, bibliografi je i drugih informacijskih pomagala, osiguranje korištenja i posudbe knjižnične građe te protok informacija, edukaciju korisnika za služenje informacijskim izvorima te poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, kao i vođenje dokumentacije o građi i korisnicima;
  • izdavačka djelatnost koja osobito obuhvaća savjetodavne, stručne i suradničke poslove, a obavljaju ih neposredno djelatnici Centra za bibliotečno-informacijsku i izdavačku djelatnost za potrebe Povjerenstva za znanstveno-nastavnu literaturu i izdavački djelatnost Fakultetskog vijeća u svezi s pripremom, izradom i tiskanjem sveučilišnih udžbenika, knjiga, priručnika, skripta, znanstvenih i stručnih časopisa i drugih publikacija u izdanju Fakulteta.

 

Centar za informatičku potporu samostalna je nenastavna ustrojbena jedinica Fakulteta u neposrednoj funkciji nastave i znanosti i pod izravnom nadležnošću dekana Fakulteta. Centar za informatičku potporu pruža svim znanstveno-nastavnim i nenastavnim djelatnicima Fakulteta i ostalim potrebitim korisnicima potporu u planiranju, nabavci i održavanju računalne i mrežne opreme i programske podrške, projektiranju i održavanju središnjih elektroničkih usluge Fakulteta, održavanju računalnih i mrežnih usluga od važnosti za cjelokupan rad Fakulteta kao ustanove, administriranju korisnika i koordinaciji rada s CARNet-om i SRCE-m, kao i u planiranju sigurnosti informacijske infrastrukture, videokonferencijskim prijenosima i ostalim vidovima informacijske tehnologije.

 

Ured za međunarodnu suradnju, protokol i odnose s javnošću samostalna je nenastavna ustrojbena jedinica Fakulteta pod izravnom nadležnošću dekana Fakulteta.

 

Stručne, administrativno-tehničke i pomoćne poslove Fakulteta obavljaju djelatnici Fakulteta organizirani u sljedeće nenastavne odjele:

  • Tajništvo u okviru kojeg se obavljaju svi stručno-pravni poslovi izrade nacrta općih akata Fakulteta i prijedloga ugovora, zatim poslovi zastupanja Fakulteta pred sudovima, tijelima državne uprave i drugim nadležnim tijelima, poslovi pripreme sjednica tijela upravljanja i stručnih tijela Fakulteta, poslovi u svezi s ostvarivanjem prava i obveza studenata na svim sveučilišnim i stručnim studijima, poslovi u svezi s ostvarivanjem prava zaposlenika iz radnog odnosa i personalni poslovi, poslovi prijepisa i umnožavanja materijala, poslovi dostave, vođenja pismohrane i urudžbenog zapisnika, kao i drugi administrativno-tehnički poslovi;

  • Odjel za financijsko-računovodstvene poslove u okviru kojeg se obavljaju svi poslovi u svezi s materijalno-financijskim poslovanjem Fakulteta predviđeni zakonima, podzakonskim propisima i općim aktima Fakulteta, a osobito poslovi u svezi s pravodobnim osiguranjem financijskih sredstava za realizaciju programa Fakulteta, plaćanjem obveza, vođenjem blagajničkog poslovanja, održavanjem solventnosti i likvidnosti, fi nancijskim planiranjem i analizom poslovanja, nabavom, knjiženjem poslovnih događaja i usklađivanjem poslovnih knjiga, sastavljanjem periodičnih i godišnjih izvješća te osiguranjem podataka za informiranje, planiranje, analizu i kontrolu materijalno financijskog poslovanja Fakulteta;

  • Odjel za tehničke poslove u okviru kojeg se obavljaju poslovi tekućeg i investicijskog održavanja objekta i vanjskih površina Fakulteta, tehnički nadzor i održavanje sustava centralnog grijanja, ventilacije objekta, instalacija, aparata i ostalih uređaja te se provode potrebne mjere protupožarne zaštite i zaštite na radu, kao i mjere osiguranja objekta i opreme od elementarnih nepogoda, krađe i drugih rizika. U okviru Odjela za tehničke poslove obavljaju se i svi poslovi vezani za čišćenje, zagrijavanje i neposredno čuvanje objekta Fakulteta.

Unutarnji ustroj Kineziološkog fakulteta, način rada, rukovođenje i koordinacija rada te sistematizacija radnih mjesta s opisima poslova, uvjetima potrebnima za obavljanje pojedinih poslova i predviđenim brojem izvršitelja detaljnije se uređuju Pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta kojeg donosi Fakultetsko vijeće.