Sveučilište u Zagrebu

Kineziološki fakultet

Obavijesti
Znanstvena djelatnost zaposlenika Kineziološkog fakulteta, Svučilišta u Zagrebu
Znanost na Kineziološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu

Kineziološki fakultet u Zagrebu je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu čija je temeljna djelatnost visokoobrazovni nastavni, znanstveno-istraživački i stručni rad iz područja društvenih znanosti, znanstveno polje kineziologije. Vizija Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je biti visokoobrazovna ustanova s jasnim istraživačkim profilom koje karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini i koja kroz nastavu temeljenu na istraživanjima obrazuje buduće nositelje razvitka kineziološke znanosti i struke.

Kako bi se jasno odredio strateški pravac prije donošenja Strategije o istraživanjima na Kineziološkom fakultetu 2010. godine provedena je SWAT analiza gdje su jasno definirane prednosti Fakulteta koje se očituju u relativno velikom broj istraživača na instituciji, a posebno relativno visokom udjelu mladih istraživača, sigurnosti radnog mjesta, prostornim uvjetima za nove laboratorije, stabilnim prihodima Fakulteta i relativno velikom broj znanstvenih projekata. Unatoč tome definirane su i najveće slabosti, od kojih bi izdvojili, nedovoljnu mobilnost istraživača te nepostojanje većih međunarodnih projekata i kolaborativnih interdisciplinarnih istraživanja, ali i previsoka ovisnost o proračunskim sredstvima kao i naglašena opterećenost većine istraživača nastavom na preddiplomskom, diplomskom te stručnom studiju. Mogućnosti bi bile priključivanje međunarodnim istraživačkim projektima i korištenje fondova EU, i povezivanje s drugim hrvatskim fakultetima i sveučilištima kroz zajedničke istraživačke i razvojne projekte, povezivanje s kvalitetnim inozemnim sveučilištima kroz zajedničke istraživačke i razvojne projekte te korištenje nacionalnih i međunarodnih tehnologijskih projekata - povezivanje i suradnja s gospodarstvom kao i  dostupnost međunarodnih stipendija i olakšana mobilnost, otvaranje mogućnosti doktorskog i post-doktorskog usavršavanja mladih istraživača u području kineziologije na vrhunskim inozemnim institucijama. Za navedene mogućnosti su identificirane i prijetnje koje nisu sve u potpunosti u nadležnosti Fakulteta, a najveće su nedostatnost financijskih sredstava za istraživanje koja dolaze iz državnoga proračuna; nedovoljno stimuliranje mladih znanstvenika i njihova prenaglašena orijentacija prema nastavi; naglašena opterećenost istraživača nastavnim radom i konkurencija u Europi koja se orijentira prema izvrsnosti u znanosti. Temeljem rezultata SWOT analize znanstvenih aktivnosti na Fakultetu, prepoznato je pet elementa od posebnog značaja za razvoj uspješnih istraživačkih karijera, a to su:

  • Razvoj karijere istraživača kroz doktorske studije,
  • Sustavno razvijanje postdoktorske faze i osamostaljivanje istraživača,
  • Unapređenje mobilnosti istraživača,
  • Pokretanje domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata te stvaranje kolaborativnih istraživačkih mreža,
  • Popularizacija znanosti i istraživačkih karijera.

 

Značajno mjesto u razvoju znanstveno-istraživačkih aktivnosti zauzimaju i četiri sastavnice istraživačkog kapaciteta: fizički kapacitet (prostor i oprema), financijski kapacitet (financijski instrumenti), normativni okvir i administrativni kapacitet. U okviru ove strateške vrijednosti, fokus strategije je usmjeren prema: prostoru i opremi; financijskim instrumentima; normativnom okviru i administrativnim kapacitetima. Sukladno tome, definirani su slijedeći neposredni ciljevi, zadaci i indikatori uspješnosti (detaljno navedeni u dokumentu Strategija razvoja znanosti na KIF-u 2010-2016).

Osnovni  strateški ciljevi:

  • Kreirati uspješan, kvalitetan i međunarodno konkurentan doktorski studij kineziologije. Uspostaviti institucijski okvir za razvoj sustava postdoktorske naobrazbe na instituciji.
  • Povećati mobilnost istraživača na instituciji tijekom i nakon doktorskog studija te sustavno poticati postdoktorsku naobrazbu i osamostaljivanje istraživača.
  • Pokrenuti nove domaće i međunarodne znanstvene projekte, te stvoriti kolaborativne istraživačke mreže u zemlji i izvan nje.
  • Popularizirati znanost i istraživačke karijere na instituciji.
  • Organizacija financiranja znanstvenih aktivnosti na Fakultetu temeljem strateškog plana i mjerljivih indikatora učinkovitosti i povećanje istraživačkih aktivnosti na instituciji kroz povećanje financiranja istraživanja izvanproračunskim sredstvima.
  • Stvoriti normativni okvir za provedbu strategije razvoja znanosti.
  • Povećanje i optimizacija prostornih i materijalnih kapaciteta za provođenje znanstvenih istraživanja

 

Kineziološki fakultet je prema znanstvenom radu, naročito prema broju radova koji su objavljeni u renomiranim međunarodnim znanstvenim časopisima indeksiranima u bazama (WoS, Current Contents, SCI, SSCI) godinama vodeći fakultet u društveno-humanističkom području kada se gleda broj takvih radova u odnosu na broj nastavnika. Prema istraživanju dr. Maje Jokić s Instituta za društvena istraživanja znanstvenici iz društveno-humanističkog područja objavljuju uglavnom u domaćim časopisima što nije slučaj s Kineziološkim fakultetom gdje je prisutna tendencija objavljivanja u međunarodnim časopisima. Fakultet teži i daljnjem poboljšanju rezultata znanstvenog rada, a posebno je želja da postigne ravnomjernija raspoređenost objavljivanja znanstvenih radova nastavnika. Pojedini znanstvenici pokazuju iznimnu izvrsnost i mogu se uspoređivati prema broju i kvaliteti publikacija i s znanstvenicima iz biomedicinskog područja.  U usporedbi sa sličnim međunarodnim institucijama Kineziološki fakultet je prema znanstvenoj produkciji bolji od mnogih fakulteta koji isključivo obrazuju profesore tjelesne i zdravstvene kulture dok naravno zaostaje za sličnim institucijama koje imaju posebno odvojene istraživačke centre i institute. Napominjemo da svi naši nastavnici obavljaju svoju punu normu u nastavi te da ne postoje zaposlenici koji se mogu posvetiti u potpunosti znanstvenom radu iako se kroz neke poticajne mjere pokušava motivirati znanstveni rad s manjim olakšavanjima obaveze u nastavi.

Možemo reći da smo zadovoljni trendom posebno kada se pogleda period od 1998-2009 koji je analiziran u strategiji znanosti iz 2010. godine. Tadašnji podaci ukazivali su na 0,2 rada objavljena u WoS-u godišnje po istraživaču dok su pokazatelji za protekli period od 5 godina 0,7 rada po istraživaču godišnje u WoS-u što je značajan porast te pozitivan trend i npr. iznad cca 0,5 za FOI Sveučilišta u Zagrebu za koji su nam bili dostupni podaci. Također,  imamo nekoliko znanstvenika s više od 100 citata.

Kineziološki fakultet sustavno provodi politiku praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada. Politika praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada se zasniva na Godišnjem izvještaju o znanstvenom i stručnom radu koji svaki zaposlenik podnosi Prodekanu za znanost po isteku protekle akademske godine, a kumulativno se praćenje očituje kroz godišnja izvješća koja se, po podnošenju pojedinačnih izvješća za svakog znanstvenika, objavljuju kao neizostavni dio Godišnjeg izvješća o radu Fakulteta. Na Kineziološkom fakultetu se osim normiranog rada u nastavi koji je predviđen Zakonom o znanosti visokom obrazovanju uvelo i normiranje znanstvenog rada u obaveznoj godišnjoj normi od 600 norma sati. U ukupnu normu ulaze različite znanstvene publikacije, ovisno o doprinosu pojedinog autora. Ovisno o kvaliteti publikacije pojedini radovi mogu donijeti više norma sati (bodova) tako da publikacija u časopisu koji je indeksiran u međunarodnim bazama (Wos, SCI, SSCI, Current Contents) donosi najviše bodova dok shodno tome znanstveni radovi objavljeni u ostalim znanstvenim časopisima, zbornicima, sažeci na kongresima i slično doprinose značajno manje. Dodatno su uvela su se i mjerila kvalitete koja su detaljno objašnjena i razrađena u točki 5o), informacija o najvažnijim znanstvenim radovima koji su objavljeni u visokorangiranim časopisima se objavljuje i na naslovnog stranici web-a Fakulteta kako bi se rezultati popularizirali.