Sveučilište u Zagrebu

Kineziološki fakultet

PROJEKT FINANCIRA:

 


DETALJI PROJEKTA:

Naziv projekta: Hrvatska longitudinalna studija tjelesne aktivnosti u adolescenciji

Šifra projekta pri HRZZ:  9926

Ime voditelja projekta: prof. dr. sc. Marjeta Mišigoj-Duraković

Ime ustanove domaćina projekta: Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet

Trajanje projekta: 01.12.2016 - 30.11.2020


Obavijesti
Završni simpozij projekta CRO-PALS

Zbog trenutne epidemiološke situacije Simpozij će se održati u on-line obliku, na platformi Microsoft Teams, u petak, 20. studenog 2020., s početkom u 14,00.

Letak obavijesti s programom Simpozija možete preuzeti ovdje, a Simpoziju možete pristupiti preko poveznice.

 

Rezultati novog istraživanja NCDRisC kolaboracije objavljenog u časopisu Lancet ukazuju na velike globalne razlike u visini i uhranjenosti djece. Konzorcij od preko 1000 znanstvenika, u sklopu kojeg djeluju i prof. Marjeta Mišigoj-Duraković i doc. Maroje Sorić, analizirao je podatke o izmjerenoj visini i težini tijela više od 65 milijuna djece iz 193 zemlje i teritorija između 1985. i 2019. godine.

Rezultati ove analize napravljene u sklopu projekta STOP upućuju da i visina i težina djece, kao važni indikatori zdravlja, izrazito variraju ovisno o geografskom području. Između najviših i najnižih 19-godišnjaka razlika je bila veća od 20cm što znači da je primjerice prosječna 19-godišnja djevojčica u Bangladešu ili Gvatemali visoka kao 11-godišnjakinja u Nizozemskoj. Istraživački tim upozorava da neadekvatni uvjeti života tijekom školske dobi kao što su nekvalitetna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti uzrokuju zastoj u rastu i povećanje dječje pretilosti, ugrožavajući zdravlje i dobrobit djece.

Najviša djeca žive u sjevernoj i središnjoj Europi, dok je najveći porast visine zabilježen u Kini i još nekim dijelovima jugoistočne Azije. S druge strane, najviši indeks tjelesne mase (indikator pretilosti) bilježi se kod djece na nekim pacifičkim otocima, SAD-u i Bliskom istoku.

Gdje je tu Hrvatska? Rezultati temeljeni na podacima CRO-PALS-a i još nekoliko istraživačkih studija u RH pokazuju da su naša djeca još uvijek među najvišima na svijetu, točnije naši 19-godišnjaci zauzimaju 12. mjesto s prosječnom visinom od 180,8 cm, dok su njihove vršnjakinje s 166,8 cm na 19. mjestu. S druge strane, čini se da su se naša djeca udebljala manje nego njihovi vršnjaci u ostalim dijelovima svijeta. Naime, prema indeksu tjelesne mase kao pokazatelju debljine, svrstavamo se na 111. mjesto među 19-godišnjim dječacima (1985. su zauzimali 77. mjesto) i čak 182. mjesto među djevojčicama.

Voditelj istraživanja, profesor Majid Ezzati s Imperial College u Londonu, naglašava: Djeca u nekim zemljama pokazuju zdrav razvoj do 5. godine života, kad počinju zaostajati u rastu i/ili dobivati previše kilogramaTo nam pokazuje da postoji neravnoteža u ulaganju napora i resursa u predškolskoj dobi u odnosu na školsku dob. Ovo je posebno značajno u uvjetima pandemije COVID-19 kada su u mnogim zemljama škole zatvorene, a mnoga djeca slabijeg imovinskog stanja nemaju pristup zdravoj hrani.” 

Detaljnije informacije i interaktivne vizualizacije možete pronaći na mrežnim stranicama NCD-RisC kolaboracije. Istraživanje su financirali Europska komisija kroz program Obzor2020, Wellcome Trust i AstraZeneca Young Health Programme

Rezultati netom objavljenog istraživanja NCDRisC kolaboracije osporavaju općeprihvaćeno mišljenje da je urbanizacija glavni krivac za globalnu epidemiju pretilosti.

Konzorcij od preko 1000 znanstvenika, u sklopu kojeg djeluje i CRO-PALS, analizirao je podatke o izmjerenoj visini i težini tijela više od 112 milijuna odraslih osoba u urbanim i ruralnim područjima 200 zemalja i teritorija između 1985. i 2017. godine. Studija objavljena u prestižnom časopisu Nature, usporedila je indeks tjelesne mase odraslih osoba u urbanim i ruralnim područjima od 1985. do 2017. godine, a podaci pokazuju da je prosječni stanovnik zemlje u navedenom razdoblju postao teži za 6 kg. Istraživanje otkriva da se od 1985. godine prosječni BMI u ruralnim područjima povećao za 2,1 kg/m2 i kod žena i kod muškaraca, dok je u gradovima porast iznosio 1,3 kg/m2 kod žena i 1,6 kg/m2 kod muškaraca. Ovakvi trendovi doveli su do zapanjujućih promjena u geografiji BMI tijekom tri desetljeća. Prije 30-ak godina urbani muškarci i žene imali su veći BMI nego njihovi ruralni kolege u više od tri četvrtine zemalja svijeta. Tijekom vremena, jaz između urbanog i ruralnog BMI u mnogim od tih zemalja smanjio se ili čak preokrenuo. Istraživači sugeriraju da je to vjerojatno povezano s nekim nedostacima života izvan gradova u današnje vrijeme kao što su niži dohodak i obrazovanje, ograničena dostupnost i viša cijena zdrave hrane, te manje mogućnosti za tjelesnu aktivnost i vježbanje.

Detaljnije informacije i podatke možete pronaći na mrežnim stranicama NCD-RisC kolaboracije.