KIF - Laboratorij za motorički razvoj

Obranjena doktorska disertacija Vesne Brumnić - Testiranje socioekološkog modela tjelesne aktivnosti predškolske djece

Sanja Šalaj — Fri, 03 Apr 2026 07:39:12 GMT

Na Fakulteti za zdravstvene vede (Univerza v Novom mestu, Slovenija) 2. travnja, 2026. doktorirala je Vesna Brumnić, mag.physioth., v. pred., s temom "Testiranje socioekološkog modela tjelesne aktivnosti predškolske djece". Voditeljica Laboratorija za motorički razvoj izv.prof.dr.sc. Sanja Šalaj je uz prof.dr.sc. Radu Pišota iz Znanstveno-raziskovalnog središča Koper mentorirala ovu doktorsku disertaciju. Istraživanje je provedeno uz korištenje laboratorijske opreme, akcelerometara GeneActiv po prvi puta na populaciji predškolske djece.

Ovo istraživanje je jedno od rijetkih u kojem smo objektivnom metodom akcelerometrije mjerili tjelesnu aktivnost (TA) i sedentarno ponašanje (SP) predškolske djece. Provedeno je u istočnoj Slavoniji na uzorku od 166 dijada (dijete/roditelj). Sudjelovalo je 56% djevojčica i 44% dječaka u dobi od 5 i 6 godina (M=5,93). Prosječna tjelesna masa djece iznosila je 22,16 kg (raspon 15–52 kg), a ITM 15,51 (raspon 11,54–26,16). Prekomjernu tjelesnu masu i pretilost imalo je 15,6% djece, dok 18,7% nije zadovoljilo preporuke od najmanje 60 minuta dnevne umjereno do visoko intenzivne TA.

Djeca su prosječno provodila 470,57 min/dan u sedentarnim aktivnostima (229,80–721,80 min/d), dok je vrijeme pred ekranima iznosilo 105,60 min/d (0–300 min/d). Više od polovice (51,81%) svakodnevno koristi ekrane ≥120 minuta. Unatoč poznatim rizicima, većina djece ipak zadovoljava preporuke.

Prosječan broj koraka iznosio je 13 996,31/dan (5658,40–22 765), pri čemu su dječaci aktivniji od djevojčica (14 794,55 vs. 13 369,73). Umjereno do visoko intenzivna TA iznosila je 93,73 min/d, također viša kod dječaka (106,95 vs. 83,34), kao i visoko intenzivna TA (16,24 vs. 8,85 min/d). Djevojčice su ostvarivale više aktivnosti niskog intenziteta (295,67 vs. 274,38 min/d), što potvrđuje spolne razlike u obrascima kretanja.

U istraživanju je testiran socioekološki model tjelesne aktivnosti predškolske djece. U središtu modela nalazi se infrasustav (dijete), koji uključuje individualne karakteristike poput spola, ITM-a, vremena pred ekranom i uključenosti u sport. Mikrosustav obuhvaća karakteristike roditelja (dob, ITM, aktivnost na poslu, socioekonomski i zdravstveni status te njihovu TA). Mezosustav se odnosi na interakcije unutar obitelji (npr. zajedničke aktivnosti), dok egzosustav uključuje šire okruženje – uvjete u domu i susjedstvu, dostupnost prostora za igru te prepreke za bavljenje TA.

Na individualnoj razini objašnjeno je 10,4% varijance intenziteta TA, 8,1% količine TA i 3,5% SP. Spol i vrijeme pred ekranom pokazali su se značajnim prediktorima. Na razini mikrosustava izdvojila se povezanost roditeljskog rada i dječje aktivnosti (osobito kod dječaka), dok je na razini egzosustava učestalost aktivne igre u domu bila značajan prediktor intenziteta TA (6% varijance), uz izraženiji utjecaj okoliša kod dječaka (oko 19%).

Unatoč pozitivnim rezultatima, potrebno je kontinuirano poticati TA kroz podršku obitelji i zajednice, smanjivati vrijeme pred ekranima te osigurati poticajno okruženje za igru i kretanje.

Zaključno, većina djece u istočnoj Slavoniji zadovoljava preporuke, no važno je održavati te navike i razvijati ciljane intervencije za manje aktivnu djecu i onu s povećanim sedentarnim ponašanjem.

Iz ovog istraživanja proizlaze određene praktične smjernice:

Roditelji:

poticati svakodnevno kretanje i igru (osobito spontanu i na otvorenom)

biti pozitivan uzor kroz vlastito aktivno ponašanje

ograničiti vrijeme pred ekranima (manje je bolje)

educirati se o pravilnom upravljanju vremenom pred ekranima i birati edukativne sadržaje uz nadzor

uvoditi aktivne pauze tijekom dana radi prekidanja dugotrajnog sjedenja

sudjelovati u zajedničkim obiteljskim aktivnostima (šetnje, kućanski i vanjski poslovi)

prilagoditi aktivnosti interesima i spolu djeteta (uvažavanje individualnih razlika)

pratiti posturu djeteta i po potrebi uključiti stručnu procjenu (npr. fizioterapeuta)

kontrolirati opterećenje organiziranim sportom (radi ozljeda prenaprezanja i rane specijalizacije)

osvijestiti vlastite prepreke i prepreke unutar kućnog okruženja za uključivanje djece u tjelesnu aktivnost

Vrtići i odgojitelji

osigurati svakodnevne prilike za kretanje i strukturiranu i nestrukturiranu igru

poticati razvoj temeljnih motoričkih vještina u ranom djetinjstvu

poticati boravak i aktivnosti na otvorenom

organizirati česte aktivne pauze tijekom dana

prilagoditi aktivnosti različitim interesima i sposobnostima djece (uključujući spolne razlike)

educirati djecu o važnosti kretanja i zdravih navika

surađivati s roditeljima u promicanju tjelesne aktivnosti

rano prepoznavati moguće motoričke ili posturalne poteškoće

Šira zajednica (lokalna zajednica, institucije, stručnjaci)

osigurati sigurna, dostupna i poticajna okruženja za igru (igrališta, parkovi)

razvijati i prilagođavati infrastrukturu za djecu različite dobi osobito prema adolescenciji

provoditi edukacije i stručna usavršavanja za roditelje, odgojitelje i stručnjake

poticati razvoj lokalnih programa i projekata i javnozdravstvenih akcija usmjerenih na tjelesnu aktivnost djece

koristiti rezultate istraživanja za razvoj politika i strategija temeljenih na dokazima

poticati interdisciplinarnu suradnju (kineziolozi, fizioterapeuti, zdravstveni djelatnici)

razvijati dugoročne strategije za prevenciju sedentarnog ponašanja i pretilosti

podržavati daljnja istraživanja i sustavno praćenje tjelesne aktivnosti djece

LABORATORIJ ZA MOTORIČKI RAZVOJ

Obrisani Korisnik — Fri, 03 Apr 2026 07:43:07 GMT

VODITELJICA LABORATORIJA: izv.prof. dr. sc. Sanja Šalaj

PROMO VIDEO LABORATORIJA | YouTube

Motor Dev Lab (@motoricki_razvoj) | Instagram

Laboratorij za motorički razvoj | Zagreb | Facebook

SURADNICI: izv.prof.dr.sc. Maroje Sorić, izv.prof.dr.sc. Danijel Jurakić, izv.prof. dr. sc. Katarina Ohnjec, doc.dr.sc. Ana Žnidarec Čučković, izv.prof.dr.sc. Tatjana Trošt Bobić, prof.dr.sc. Renata Barić, dr.sc. Maja Vukelja, dr.sc. Danijela Gudelj Šimunović, dr.sc. Vesna Brumnić, Mateja Krmpotić, mag.cin, Ana Tihi Prajdić, mag. cin, Sara Cobal, mag.nutr., izv.prof.dr.sc. Frane Žuvela, izv.prof.dr.sc. Biljana Trajkovski, prof.dr.sc. Nenad Stojiljković

OPIS I AKTIVNOSTI LABORATORIJA:

Laboratorij provodi istraživanja cjelokupnog razvoja djece, motoričkih vještina djece, tjelesne aktivnosti i fitnesa djece s ciljem utvrđivanja stupnja pripremljenosti i normativnih vrijednosti te intervencija s ciljem unapređenja znanja i sposobnosti djece, povećanje tjelesne aktivnosti djece te unapređenje zdravlja i smanjenje rizika od pretilosti.

Područja istraživanja laboratorija:

Istraživanja motoričkih kompetencija djece, tjelesne aktivnosti, sjedilačkog ponašanja, tjelesnog fitnesa i faktora o kojima navedene karakteristike ovise
Istraživanja utjecaja različitih programa vježbanja na motoričke vještine i sposobnosti djece
Istraživanja identifikacije talentirane djece sportaša

Ponuda usluga laboratorija za stručnu i širu javnost:

Mjerenje i analiza cjelokupnog razvoja djece, grafomotoričkih vještina, motoričkih znanja te motoričkih i funkcionalnih sposobnosti djece od 3- 18. godina
individualne preporuke na temelju izmjerenog motoričkog statusa
organizacija radionica, predavanja, savjetovanja i popularizacije razvoja i kretanja djece
promocija tjelesne aktivnosti i kretanja djece

OPREMA:

Test of Gross Motor Development – 2nd edition (baterija testova lokomotornih i manipulativnih motoričkih znanja djece od 3-10 godina)
Bruininks Oseretsky Test of Motor Proficiency – 2nd edition (baterija testova za procjenu finih i grubih motoričkih vještina i motoričkih sposobnosti djece do 21 godinu)
Parents' Evaluation of Developmental Status (upitnik o cjelokupnom razvoju djece)
Ages and Stages Questionnaire - 3rd Edition (upitnik o cjelokupnom razvoju i stupnju motoričkih vještina djece od 0-6 godina)
Ages and Stages Socio-emotional Development Questionnaire – 2nd Edition (upitnik o socio-emocionalnom razvoju djece 0-6 godina)
Fotoćelije za mjerenje ubrzanja, brzine trčanja i testove agilnosti
GYMAWARE sustav (Linearni pozicijski pretvarač s mjerenjem kuta) za mjerenje performansi, implementaciju treninga temeljenog na brzini i praćenje snage
Ručni dinamometar TAKEI, Japan za mjerenje jakosti stiska šake
GENEActiv uređaji za mjerenje tjelesne aktivnosti

PROJEKTI:

2025: Kreiranje aktivnog okoliša u vrtićima – kokreacija s djecom(KREAKTIVKO)(Financira GRAD ZAGREB, suradnja HUPTA i KIF)
2024: Sindrom relativnog energetskog deficita kod vrhunskih sinkroniziranih klizačica (znanstveni projekt)
2023 - “EU PETICA - igrom do zdravlja” (stručni projekt, suradnja)
2019-2021 Erasmus+ Sport project “The European Network for the Support of Development of Systems for Monitoring Physical Fitness of Children and Adolescents” (suradnja)
2019 - 2020: Povezanost socio-ekoloških čimbenika i tjelesne aktivnosti djece predškolske dobi (znanstveni projekt)
2015-2018: Hrvatska zaklada za znanost: Motorička znanja djece predškolske dobi (UIP-2014-09-5428)
2015-2018: Reiffeisen Bank: Kako i koliko vježbaju djeca predškolske dobi?
2014-2017: Hrvatski liječnički zbor: PETICA – igrom do zdravlja
2017: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru Nacionalnog programa "Živjeti zdravo" aktivnost "Volonteri u parku"
2018-2019: Razlike u motoričkim znanjima i sposobnostima između selekcionirane i neselekcionirane skupine djece u sportskim igrama